Duhovna obnova OFS-a Mostar
I ove godine smo, već tradicionalno, treću godinu za redom, održali duhovnu obnovu u dvorcu kod Patricka i Nancy, pred zavjete u našem bratstvu. Duhovnu obnovu započeli smo u petak, 17. studenog 2017., na svetkovinu naše zaštitnice sv. Elizabete Ugarske. Program je počeo krunicom u crkvi sv. Jakova u Međugorju. Poslije toga misa i čašćenje križa. Nakon toga smo se uputili u dvorac na večeru. Kruh i voda. Poslije je uslijedila molitva časoslova.
Subota jutro. Početak molitve u 7. Molitva časoslova i franjevačke krunice. Poslije doručka je uslijedillo predavanje fra Ivana Penavića o Franjinu životu i njegovu vremenu i franjevaštvu i naslijedovanju sv. Franje danas. Fra Ivan je istaknuo da Bogu nije potrebna samo publika, tj. da samo idemo u crkvu, molimo se i slavimo ga a kad izađemo iz crkve kao da Ga ne znamo. Fra Ivan nas je potaknuo na konkretne korake koje bi trebali radit izvan zidova crkve, u svojoj obitelji, na ulici, na radnom mjestu, u društvu, fakultetu, bilo gdje. Bog se ne slavi samo u crkvi i samo riječima dok smo u crkvi. Bog se slavi svojim životom u konkretnim životnim okolnostima, usvakodnedvnici.
Poslije ručka idemo na Križevac. Pratili smo Isusov križni put s Marijom, majkom njegovom i njezinim porukama. Nakon kratkog odmora idemo u crkvu na molitvu krunice i svetu Misu. Večer smo završili kanjanjem Isusu u presvetom oltarskom Sakramentu.
U nedjelju jutro na prijedlog naše drage domaćice Nancy, idemo na Podbrdo u 6 sati. Poslije veoma slasnog doručka uputili smo se u zajednicu Cenakolo. Prvo smo poslušali svjedočansvo i onda smo slavili sv. Misu sa članovima zajednice i oko 200 ljudi iz zajednice Srce Isusovo iz Zagreba.
Nakon plenuma uputili smo se svojim kućama, u svakodnevnicu.
Ovaj seminar su obilježila i misna čitanja. Petak veče iz knjige Sirahove o ženi čestitoj i subota veče (nedjeljna čitanja u Međugorju) i nedjelja o ženi vrsnoj iz Mudrih izreka. I Isusov govor o umnažanju talenata (iz Matejeva evanđelja).
Fra Božo je u svojoj propovijedi istakao da nam trebaju i vrsni muškarci. Jer kao da je ovaj naraštaj omekšao. Muškarci su zaboravili biti muškarci. Borci. Borci za život. Da se žena na njih može oslonit i oni na žene. Da svi budemo vrsni u svome!
Svima nam je potrebna Metanoja, obrat, okret, skretanje sa ustaljenog puta, obraćenje! Jer obraćenje ima početak a kraja nema!
Metanoja, metanoja, nema obraćenja bez prolivenog znoja
Suze, krv i znoj, na ovoj zemlji ne prestaje boj
Bije se boj za tvoju dušu, na nju razni vjetrovi pušu
I hoće da je sruše, hoće da uđu u dubinu duše
Ako ti je temelj Stijena, ništa joj ne može nikakva mijena!
Metanoja, metanoja, nema obraćenja bez prolivenog znoja…
Jurica Laco, OFS Mostar